Kako se izbori približavaju, opozicija u Republici Srpskoj djeluje sve udaljenija od dogovora o zajedničkom kandidatu.
SDS je odlučio da ima svog kandidata, dok Lista za pravdu i red najavljuje svog, a u javnosti se sve češće govori da bi kandidat za predsjednika Republike Srpske mogao biti i lider PSS-a Draško Stanivuković.
Šta kažu brojke, ko može biti predsjednik?
Dobar izborni rezultat ide u prilog Branku Blanuši, koji ima podršku svoje stranke, ali s druge strane i svi dosadašnji izborni rezultati koje je ostvario Stanivuković idu u prilog njemu. Političar bez poraza na izborima, u Banjaluci je uspio da pobijedi i kandidata vlasti i kandidata opozicije, a do sada još nije imao priliku da se kandiduje za predsjednika Republike Srpske.
Javna istraživanja koja su se pojavljivala u javnosti, prema dostupnim podacima, takođe mu daju značajnu prednost i pozicioniraju ga kao ozbiljnog kandidata.
Nema podršku svih u opoziciji
S druge strane, ipak nešto ne štima, pa se istovremeno otvara pitanje zašto nekima ne odgovara Stanivukovićeva kandidatura, a odgovara njegova podrška? Da li je riječ o ličnim ambicijama, političkim kalkulacijama ili procjeni da bi drugačiji raspored snaga bio isplativiji? Iako svi javno pozivaju na razgovore i dogovor, ostaje dilema koliko su ti pozivi realni i iskreni.
Može li opozicija, uprkos razlikama i međusobnim ambicijama, pronaći zajednički jezik ili će na izbore izaći podijeljena, pitanje je koje će u narednom periodu biti ključno za rasplet političke scene u Republici Srpskoj.
Izborna matematika jasna, politička računica neizvjesna
Sagovornici iz opozicije podsjećaju da se ne smije ponoviti scenario iz Banjaluke 2024. godine, kada su dva opoziciona kandidata izašla na izbore. Republika Srpska nije samo Banjaluka i takav pristup na republičkom nivou mogao bi značiti sigurnu pobjedu SNSD-a.
Na političke razgovore pozvao je i Stanivuković, dok je predsjednik SDS-a Branko Blanuša, iako je naveo da ga je stranka kandidovala, u više navrata poručio da se opozicija mora ujediniti i nastupiti zajedno.
Da je neophodno jedinstvo smatra i lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović, ali istovremeno ističe da upravo on treba biti kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH, očekujući podršku drugih opozicionih partija, uz podsjećanje da je godinama podržavao zajedničke kandidate opozicije.
Trivić: Dogovoriti četiri ključne funkcije
Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić, nakon sjednice Glavnog odbora stranke održane u Banjaluci, poručila je da opozicija mora hitno definisati zajedničku platformu i jasno formulisati ključne probleme i odgovore na njih.
Ona predlaže dogovor koji bi obuhvatio četiri ključne pozicije: predsjednika Republike, srpskog člana Predsjedništva BiH, predsjednika Vlade i predsjednika Narodne skupštine, naglašavajući da se razgovori ne smiju voditi parcijalno, već da svi moraju sjesti za isti sto.
Četiri funkcije, četiri potencijalna imena i različite ambicije tako ponovo otvaraju ključno pitanje – ko u ovom trenutku ima najveće šanse da pobijedi vlast i da li je opozicija spremna da lične ambicije podredi zajedničkom cilju.
Stanivuković ima najviše šanse za pobjedu
Prema ocjeni profesora Fakulteta političkih nauka u Banjaluci Đorđa Vukovića, politička realnost pokazuje da je Draško Stanivuković trenutno najozbiljniji kandidat za predsjednika Republike Srpske. Kako navodi, to ne potvrđuju samo istraživanja javnog mnjenja, već i način na koji se prema njemu odnosi vladajuća struktura.
– Javna je tajna da je to jasno i perjanicama vladajuće partije, koji takođe redovno sprovode i analiziraju rezultate istraživanja javnog mnjenja, pa ga najviše i napadaju – ističe Vuković za Blink, dodajući da ga zato čudi otpor koji dolazi iz dijela opozicionog fronta.
On postavlja pitanje da li su u pitanju lične ambicije ili politička računica kojom se istovremenim napadanjem i Stanivukovića i Dodika zapravo ne mijenja ništa suštinski.
Govoreći o ulozi budućeg predsjednika Republike, Vuković naglašava da ta funkcija mora da simbolizuje državno i nacionalno jedinstvo.
– Predsjednik Republike Srpske mora da bude predsjednik svih građana – poručuje on, upozoravajući da produbljivanje podjela unutar političkog korpusa može dovesti do toga da sve ostane isto ili čak bude gore.
Profesor FPN-a ukazuje i na ozbiljne razlike u političkim i nacionalnim stavovima među opozicionim liderima, ocjenjujući da to dodatno komplikuje mogućnost zajedničkog nastupa.
– Politički pismeni ljudi mogu uočiti i gotovo nepomirljive razlike u pogledu nacionalnih stajališta tzv. lidera opozicije – navodi Vuković, postavljajući pitanje šta opoziciji zapravo preostaje od zajedničke politike ukoliko izuzmu međusobne stavove o pojedinačnim liderima.
Da li će opozicija uspjeti da prevaziđe razlike i dogovori zajednički nastup sa kandidatom koji ima najviše šanse ili će na izbore izaći sa više kandidata ostaje da se vidi u narednim mjesecima, kada bi, prema najavama, politički razgovori trebalo da budu intenzivirani.
Blink