Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas obilježavaju praznik posvećen Svetom prvomučeniku i arhiđakonu Stefanu. Svetog Stefana slavi veliki broj građana, a pošto pada na treći dan Božića, on predstavlja prvu krsnu slavu u godini.
Sveti Stefan bio je Jevrejin i rođak apostola Pavla. Bio je prvi od sedam đakona koje su sveti apostoli rukopoložili i postavili na službu pomaganja sirotinji u Jerusalimu, zbog čega je i prozvan arhiđakonom.
Svojom vjerom činio je mnoga čudesa među ljudima, a svojim protivnicima Jevrejima suprotstavljao se mudrošću i silom Svetog Duha. Optužen je da je hulio na Boga i na Mojsija, a uz pomoć lažnih svjedoka i osuđen. Svetitelj se, ozaren vjerom, obratio narodu i govorio o mnogim dobročinstvima koja je Bog učinio narodu Izrailja, nazivajući njihove zlikovce izdajnicima i krvnicima Hristovim.
Ubrzo potom izveli su ga iz grada i kamenovali. Među mučiteljima nalazio se i njegov rođak Savle, kasnije apostol Pavle. Stefanovu mučeničku pogibiju posmatrala je sa udaljenog mjesta i Presveta Bogorodica sa Svetim Jovanom Bogoslovom, moleći se Bogu za ovog stradalnika istine i vjere.
Sveti Stefan je prvi hrišćanin koji je stradao za Gospoda, zbog čega se naziva Prvomučenik. Njegovo tijelo krišom je uzeo i sahranio na svom imanju potajni hrišćanin i jevrejski knez Gamalil.
Narodna vjerovanja i običaji
Sveti Stefan se uvijek slavi 9. januara, trećeg dana Božića, i predstavlja jednu od većih slava u srpskom narodu.
Kod Srba postoji veliki broj narodnih običaja vezanih za Stevanjdan. Najrašireniji je običaj iznošenja božićne slame iz kuće. Slama, zbog vjerovanja u njenu plodotvornu moć, prvo se pažljivo pometena i sakupljena, ostavlja u štalu, privredne objekte, voćnjak ili među pčele, kako bi se podstakao rod i napredak.
U Vojvodini je tradicija da slamu iznose žene, tiho, da se ne bi čulo kako Božić odlazi. Metlu kojom je božićna slama pometena tokom godine ne koriste, već je čuvaju radi zdravlja i sreće porodice.